Liturgije i praznici

Liturgija je centralni bogoslužbeni obred u hrišćanstvu, posebno u pravoslavnom i katoličkom učenju. U pravoslavnoj crkvi, liturgija se obavlja svake nedelje i na posebne praznike.

Liturgija – poreklo

Reč “Liturgija” potiče iz grčkog jezika i znači “zajednička služba” ili “Služba Božija”. Često se koristi i termin “Evharistija”, koji dolazi od grčke reči i znači “zahvalnost” ili “blagodarnost”.

Sveta Liturgija u pravoslavlju, kako je danas poznata i služena, nije nastala odjednom, već je rezultat vekovnog razvoja i promena. U 4. veku, sveti Vasilije Veliki i sveti Jovan Zlatousti su zapisali činove Liturgije kako bi se sačuvala jednoobraznost bogosluženja. Ovi zapisi se i danas koriste i često se nazivaju Liturgija Svetog Vasilija Velikog i Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog.

U 6. veku u Carigradu, sveti Grigorije Dvojeslov je zapisao još jedan obred Liturgije. Ova Liturgija se služi u toku Vaskršnjeg posta i poznata je pod nazivom “Liturgija pređeosvećenih darova“.

Ove zapisane Liturgije predstavljaju standardne obrede koji se i danas koriste u pravoslavnoj crkvi i drugim hrišćanskim verskim zajednicama. One se sastoje od molitvi, pesama, čitanja iz Svetog pisma i obreda koji obuhvataju proslavljanje Božijih tajni i primanje Evharistije. Ovaj bogoslužbeni obred ima duboki duhovni i istorijski značaj za hrišćane i predstavlja srž i izraz njihove vere i bogoslovlja.

Svetouspenski hram, PSCPD, Liturgija 2021

Vrste Liturgija u okviru Pravoslavlja

Liturgija Svetog Vasilija Velikog

Liturgija Svetog Vasilija Velikog, se sastoji od dužih molitvi u odnosu na Liturgiju Svetog Jovana Zlatoustog i služi se samo 10 puta godišnje u pravoslavnoj crkvi. Liturgija Svetog Vasilija Velikog se služi:

  1. Prvih pet nedelja Vaskršnjeg posta – Liturgija Svetog Vasilija Velikog se služi svake nedelje u periodu Vaskršnjeg posta, koji predhodi Velikom prazniku Vaskrsenja.
  1. Veliki Četvrtak – Na dan Hristove poslednje večere, kada je ustoličena sveta tajna preobrazenja hleba i vina, služi se Liturgija Svetog Vasilija Velikog.
  1. Velika Subota – Na dan pred Vaskrsenje Hristovo, kada se služi Vaskršnja Polunoćnica, takođe se služi Liturgija Svetog Vasilija Velikog.
  1. Badnji dan i Krstovdan – Uoči Bogojavljenja, Liturgija Svetog Vasilija Velikog se služi kao deo bogoslužbenih obreda tokom praznovanja Bogojavljenja.
  1. Cv. Vasilije Veliki – Na sam dan svetog Vasilija Velikog, 14. januara, služi se ova Liturgija u čast i posvećenju ovog svetog bogoslova i svetitelja.

Liturgija Sv. Jovana Zlatoustog

Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog je božanstvena Liturgija koja ima “opšti” karakter, što znači da se služi u svim danima godine kada se ne služi ni jedan drugi tip Liturgije  (Liturgija Svetog Vasilija Velikog, Liturgija pređeosvećenih darova ili Liturgija Svetog Jakova). Zbog toga je Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog najčešće služena Liturgija.

Čin i redosled ovog sveštenodejstva su isti kao i u Liturgiji Svetog Vasilija Velikog, s tim što su neke molitve kraće. 

Sveta Liturgija Jovana Zlatoustog se sastoji iz tri dela:

  1. Proskomidija (prinošenje) – čin donošenja i priprema hleba i vina za Liturgiju, za osvećenje.
  1. Liturgija oglašenih – deo Liturgije koji ima za cilj pripremanje katihumena (oglašenih) za primanje Krštenja.
     
  2. Liturgija vernih – Deo Liturgije na kome se vrši osvećenje predloženih darova i Pričest.

Liturgija pređeosvećenih časnih darova

Liturgija pređeosvećenih časnih darova je bogoslužbeni obred koji se služi:

  1. tokom Vaskršnjeg posta (u određene dane, osim subote i nedelje) i 
  1. tokom prva tri dana Strasne sedmice, koja se odnosi na poslednju sedmicu Velikog posta, u kojoj se sećamo Hristovih spasonosnih stradanja. 

Cilj ovog obreda je da vernici imaju što više prilika za pričešćivanje.

Svetouspenski hram, PSCPD, Liturgija 2021

Crkveni praznici

Crkveni praznici su posebni dani u hrišćanstvu koji obeležavaju bitne događaje iz Isusovog života, kao i sećanje na svetitelje i događaje iz hrišćanske istorije. Neki od najvažnijih crkvenih praznika su:

  • Božić (rođenje Isusa Hrista) 
  • Vaskrs (Isusovo vaskrsenje) 
  • Bogojavljenje (Isusovo krštenje)
  • Spasovdan (Vaznesenje Isusa Hrista)
  • Duhovi (Silazak Svetog Duha na apostole)
  • Rođenje Presvete Bogorodice 
  • Uspenje Presvete Bogorodice 
  • Sveti Jovan Krstitelj
  • Sveti apostoli Petar i Pavle
  • Sveti Nikola
  • Arhangel Mihailo i mnogi drugi.

Bogosluženja u Svetouspenskom hramu u Pančevu

Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo redovno učestvuje na bogosluženjima pri Svetouspenskom hramu nedeljom i tokom većih crkvenih praznika. Sa ljubavlju i posvećenošću, članovi društva podižu duhovnost doprinoseći celokupnom iskustvu bogosluženja.

Tokom većih crkvenih praznika, pevači Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva se posebno pripremaju. Oni pripremaju specijalne kompozicije koje odgovaraju određenom prazniku što stvara atmosferu dubokog poštovanja praznika i produbljuje osećaj veličanstvenosti i duhovnosti.

Raspored bogosluženja pri Svetouspenskom hramu možete pogledati na zvaničnom sajtu Hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Pančevu. → Raspored bogosluženja